{"id":615,"date":"2023-11-28T09:12:15","date_gmt":"2023-11-28T08:12:15","guid":{"rendered":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/?post_type=riznica_prava&#038;p=615"},"modified":"2024-03-25T09:13:23","modified_gmt":"2024-03-25T08:13:23","slug":"od-segregacije-do-inkluzije","status":"publish","type":"riznica_prava","link":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/riznica_prava\/od-segregacije-do-inkluzije\/","title":{"rendered":"Od segregacije do inkluzije"},"content":{"rendered":"<div dir=\"auto\">Jeste li se ikada zapitali kako su nastala prava osoba s invaliditetom, tko ih odre\u0111uje i odakle potje\u010du? Ako svoje gledi\u0161te razmatramo od samih po\u010detaka, mo\u017eemo utvrditi kako se na osobe s invaliditetom najprije gledalo isklju\u010divo prema modelu milosr\u0111a koji prenagla\u0161ava osje\u0107aj sa\u017ealjenja. Tokom vremena osje\u0107aj sa\u017ealjenja postaje potreba za korekcijom i rehabilitacijom odre\u0111enih fizi\u010dkih o\u0161te\u0107enja u okviru medicinskog modela dru\u0161tvene prihva\u0107enosti osoba s invaliditetom. Napredovanjem ljudske svijesti o postojanju razli\u010ditosti me\u0111u ljudima, za koju ranije nitko previ\u0161e nije mario, te susretanjem pojedinaca koji aktivno sudjeluju u \u017eivotu zajednice: kre\u0107u se, putuju i obavljaju svakodnevne obveze, stvorena je socijalna struktura shva\u0107anja osoba s pote\u0161ko\u0107ama. Takav model \u201cprisiljava\u201d okolinu na djelovanje i tra\u017ei od sveop\u0107e dru\u0161tvene sfere da rije\u0161i pitanja osoba s invaliditetom, a sve u svrhu zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba kroz pru\u017eanje podr\u0161ke u savladavanju prepreka Grade se rampe, ugra\u0111uju liftovi i razni prilazi kako bi osoba mogla ravnopravno sudjelovati u svim \u017eivotnim aktivnostima. Bit ovakvoga shva\u0107anja le\u017ei dakle u tome \u0161to socijalni model ne podrazumijeva invaliditet kao individualni problem ve\u0107 je dru\u0161tvo du\u017eno u\u010diniti sve kako bi osobe s invaliditetom imale jednaka prava.<br \/>\nU svijetlu modela koji sav neuspjeh pripisuje dru\u0161tvu jer osobama s invaliditetom nije uspjelo omogu\u0107iti potrebne uvjete da se potpuno uklju\u010de u okolinu, smatraju\u0107i kako individualno o\u0161te\u0107enje zapravo zna\u010di i ono dru\u0161tveno, nastala je Me\u0111unarodna klasifikacija funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja. Spomenuta klasifikacija je po\u010detkom 21. stolje\u0107a objedinila medicinski i socijalni model shva\u0107anja uklju\u010div\u0161i pritom i pravila UN o izjedna\u010denim mogu\u0107nostima osoba s invaliditetom Na taj na\u010din socijalna klasifikacija kako su je tada prozvali, svojim sadr\u017eajem postaje prete\u010da Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.<br \/>\nKonvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom je prvi akt o univerzalnim ljudskim pravima koji name\u0107e obvezu dr\u017eava da poduzmu odgovaraju\u0107e mjere kako bi eliminirale diskriminaciju na osnovi invaliditeta. Konvencija osigurava da osobe s invaliditetom u\u017eivaju ista ljudska prava kao i svi drugi kako bi imale mogu\u0107nost \u017eivjeti kao punopravni gra\u0111ani i pridonijeti dru\u0161tvu. Obuhva\u0107aju\u0107i temeljna prava, kako za svakog \u010dovjeka tako i za osobu s invaliditetom poput prava na neovisan \u017eivot, pristupa\u010dnost, mogu\u0107nost kretanja, slobodu izra\u017eavanja i pristup informacijama i dr. Konvencija postaje relevantan dokument i teoretski primjer koji pokazuje kako bi polo\u017eaj osoba s invaliditetom u dru\u0161tvu trebao izgledati. Na\u017ealost svjedoci samo da u praksi nije ba\u0161 tako. Osvrnula bih se pritom na \u010dl. 1. Konvencije koji ka\u017ee:\u201d osobe s invalidno\u0161\u0107u su one s dugotrajnim fizi\u010dkim, mentalnim, intelektualnim ili senzornim o\u0161te\u0107enjem koje u interakciji s razli\u010ditim preprekama ne mogu na jednak na\u010din i u potpunosti u\u010dinkovito sudjelovati u dru\u0161tvu kao ostali\u201d Ve\u0107 je i\u0161\u010ditavaju\u0107i prve retke Konvencije jasno kako niti jedan od opisanih modela pa ni sam akt o univerzalnim ljudskim pravima nije potpun te se kao takav ne smije promatrati zasebno i odvojeno jedan od drugog. Samo me\u0111usobnim ispreplitanjem biti svakog pojedinog modela mogu\u0107e je u potpunosti obuhvatiti osobu s invaliditetom kao kompletnu cjelinu. Da pojasnim, ako teoretski dio nije potkrepljen socijalnom osjetljivo\u0161\u0107u odnosno senzibilno\u0161\u0107u dru\u0161tva prema osobama s invaliditetom; ako pak same osobe s invaliditetom unato\u010d dru\u0161tvenom anga\u017emanu odbijaju preuzeti odgovornost za svoj \u017eivot i unutar svojih mogu\u0107nosti, promijeniti pogled na sebe i svijet oko sebe, tada ne mo\u017eemo u potpunosti govoriti o inkluziji.<br \/>\nNeosporno je kako je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom uvelike pridonijela razvoju filozofije inkluzije zasnovane na socijalnom modelu. Porasla je svijest o osobi s invaliditetom koja ima neko osobno pravo no moramo priznati da, iako Republika Hrvatska pripada skupini od 191 zemlje potpisnice Konvencije, filozofija inkluzije ide jako sporo. Unato\u010d tome, pomak na podru\u010dju ostvarivana prava osoba s invaliditetom je vidljiv u usporedbi s nekim davnim vremenima. Mo\u017eemo se, stoga, slo\u017eiti kako ratifikacija UN-ovog akta o univerzalnim ljudskim pravima, obuhva\u0107aju\u0107i sva podru\u010dja \u010dovjekovog \u017eivota, zapravo predstavlja temelj daljnjeg razvoja svakog inkluzivnog dru\u0161tva pa tako i Republike Hrvatske. Iz tog razloga i ovaj \u010dlanak predstavlja svojevrstan temelj za na\u0161 daljnji govor o pravima osoba s invaliditetom unutar svakog pojedinog Zakona jer kako model ljudskih prava nala\u017ee: \u201cSvaka osoba ima pravo na dostojanstvo neovisno o svojim tjelesnim ili psihi\u010dkim karakteristikama.\u201d(Ujedinjeni narodi,2011.)<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeste li se ikada zapitali kako su nastala prava osoba s invaliditetom, tko ih odre\u0111uje i odakle potje\u010du? Ako svoje gledi\u0161te razmatramo od samih po\u010detaka, mo\u017eemo utvrditi kako se na osobe s invaliditetom najprije gledalo isklju\u010divo prema modelu milosr\u0111a koji prenagla\u0161ava osje\u0107aj sa\u017ealjenja. Tokom vremena osje\u0107aj sa\u017ealjenja postaje potreba za korekcijom i rehabilitacijom odre\u0111enih fizi\u010dkih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":616,"parent":0,"menu_order":0,"template":"template-riznica-prava-single.php","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-615","riznica_prava","type-riznica_prava","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/riznica_prava\/615","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/riznica_prava"}],"about":[{"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/riznica_prava"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/riznica_prava\/615\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":618,"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/riznica_prava\/615\/revisions\/618"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/616"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=615"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}