{"id":623,"date":"2024-03-25T09:21:37","date_gmt":"2024-03-25T08:21:37","guid":{"rendered":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/?post_type=riznica_prava&p=623"},"modified":"2024-03-25T09:21:37","modified_gmt":"2024-03-25T08:21:37","slug":"djeca-s-invaliditetom-i-njihova-prava","status":"publish","type":"riznica_prava","link":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/riznica_prava\/djeca-s-invaliditetom-i-njihova-prava\/","title":{"rendered":"Djeca s invaliditetom i njihova prava"},"content":{"rendered":"

Kada govorimo o djeci s te\u0161ko\u0107ama u razvoju onda govorimo o jednoj od najvi\u0161e marginaliziranoj skupini u dru\u0161tvu. Ova su djeca suo\u010dena sa svakodnevnom diskriminacijom u vidu negativnih stavova, nedostatka adekvatnih politika i zakonskih regulativa, a ta ista prava uklju\u010duju i pravo na zdravstvenu za\u0161titu, obrazovanje i uklju\u010divanje u dru\u0161tvo. Djeca s te\u0161ko\u0107ama \u010desto nemaju ni pristup kulturnim ili slobodnim aktivnostima ili informacijama i podr\u0161ci o reproduktivnom zdravlju, seksualnosti i drugim podru\u010djima koja su klju\u010dna za besprijekornu integraciju u dru\u0161tvo te rast i razvoj u odrasloj dobi. (UNICEF, 2018.) Uklju\u010divanje osoba s invaliditetom kao i djece s te\u0161ko\u0107ama te stvaranje ne diskriminatornih prava potrebno je uklju\u010diti u sve politike i planove. To se odnosi i na obrazovne sustave koji trebaju promicati inkluziju osiguravanjem prisutnosti, sudjelovanja i postignu\u0107a sve djece, uklju\u010duju\u0107i djecu s te\u0161ko\u0107ama u razvoju. (Jerome Bickenbach, 2011.)
\nPrvi me\u0111unarodni ugovor koji izri\u010dito priznaje prava djece s te\u0161ko\u0107ama u razvoju je Konvencija UN-a o pravima djeteta gdje se na\u010delo nediskriminacije odra\u017eava se u \u010dlanku 2. Konvencije o pravima djeteta koji izri\u010dito zabranjuje diskriminaciju na temelju invaliditeta: \u201eDr\u017eave stranke \u0107e po\u0161tovati i osigurati svakom djetetu prava navedena u ovoj Konvenciji… bez diskriminacije bilo koje vrste, bez obzira na djetetov\u2026invaliditet\u2026ili drugi status\u201d. (Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989., \u010dlanak 2.) \u010clanak 23. Konvencije o pravima djeteta upu\u0107uje na obvezu dr\u017eava stranaka i priznaje da dijete s mentalnim ili fizi\u010dkim te\u0161ko\u0107ama ima pravo u\u017eivati pun i pristojan \u017eivot, u uvjetima koji osiguravaju dostojanstvo, promi\u010du samopouzdanje i olak\u0161ati djetetovo aktivno sudjelovanje u zajednici. Dok \u010dlanak 24. (Zdravlje i zdravstvene usluge) Konvencije o pravima djeteta; navodi da svako dijete ima pravo na pristup osnovnom medicinskom lije\u010denju.
\nKonvencija usvaja \u0161iroku kategorizaciju osoba s invaliditetom i ponovno potvr\u0111uje da sve osobe sa svim vrstama invaliditeta moraju u\u017eivati sva ljudska prava i temeljne slobode. Sve odredbe Konvencije odnose se na djecu s te\u0161ko\u0107ama u razvoju kao i na odrasle osobe. Op\u0107a na\u010dela uklju\u010duju po\u0161tivanje razvojnih sposobnosti djeteta i prava djeteta na o\u010duvanje vlastitog identiteta. 33 dr\u017eave \u010dlanice u Latinskoj Americi i na Karibima 31 ratificirale su CRPD; od kojih je 24 ratificiralo i CRPD i njegov Fakultativni protokol (Alliance, International Disability, 2015.) Zahtjevi za najboljim interesom djeteta i sudjelovanjem same djece u dono\u0161enju odluka posebno su va\u017eni za djecu s te\u0161ko\u0107ama u razvoju, \u010diji su interesi i glas podcijenjeni. \u010clanak 24. Obrazovanje – odra\u017eava jasnu predanost na\u010delu inkluzivnog obrazovanja kao cilju. \u010clanak se tako\u0111er bavi specifi\u010dnim potrebama djece s te\u0161kim i slo\u017eenim senzornim o\u0161te\u0107enjima za pristup specifi\u010dnim potporama u\u010denju kao \u0161to su znakovni jezik, Brailleovo pismo i pomagala za slabovidnost. Podr\u0161ka svoj djeci s te\u0161ko\u0107ama u razvoju mora biti individualno prilago\u0111ena i osigurana resursima u smislu vremena i osoblja. (Jerome Bickenbach, 2011.)
\nKada imamo dru\u0161tvo koje nije inkluzivno imamo dru\u0161tvo koje je puno dru\u0161tvenih i kulturnih barijera koje se moraju ukloniti jer moramo eliminirati predrasude, diskriminaciju i stigmu. Primjerice, nedostatak sudjelovanja u javnim tribinama posljedi\u010dno rezultira nevidljivo\u0161\u0107u djece s invaliditetom dok milenijski ciljevi razvoja ve\u0107inom ne uklju\u010duju osobe s invaliditetom. Kao rezultat toga, osobe s invaliditetom, koje \u010dine 15% svjetske populacije i obi\u010dno su me\u0111u najsiroma\u0161nijima me\u0111u siroma\u0161nima, i nisu u potpunosti imale koristi od mnogih programa razvoja i humanitarnog djelovanja. (UNICEF, 2018.) Zatim je tu i \u010dinjenica kako je seksualno i reproduktivno zdravlje djevojaka s invaliditetom daleko od ispunjenja normi; to je povezano s nedostatkom pristupa zdravstvenim uslugama i zdravstvenim informacijama. Va\u017eno je za navesti i da djeca s te\u0161ko\u0107ama u razvoju imaju gotovo \u010detiri puta ve\u0107u vjerojatnost da \u0107e do\u017eivjeti nasilje nego djeca bez invaliditeta. Stigma i predrasude vezane uz invaliditet, kao i prepreke u okolini, djeci s te\u0161ko\u0107ama u razvoju znatno ote\u017eavaju odlazak u \u0161kolu radi pristupa zdravstvenoj skrbi ili sudjelovanja u zajednici. (Svjetska zdravstvena organizacija, ‘Nasilje nad odraslima i djecom s invaliditetom’, 2012.)
\nKako djeca s invaliditetom \u017eele biti percipirana:
\n\u201cVolio bih vidjeti gluhu djecu na televiziji. Nikad ih nisam vidio.\u201d
\n“Volio bih vidjeti vijesti o sportu za osobe s invaliditetom, ima mnogo igara za gluhe osobe.”
\n“Volio bih vidjeti vijesti o tome kako napraviti manje stepenica i vi\u0161e rampi…”
\n“Volio bih vidjeti dokumentarac o djetetu koje te\u0161ko hoda.”
\n“… stvari koje su stvarnije i informativnije, jer mnogi ljudi ne znaju za te probleme.”
\n“Volio bih vidjeti \u010dak i predsjednika kako poma\u017ee osobama s invaliditetom, jer mislim da sada ne poma\u017ee nama.”
\n“Volio bih da poka\u017eu koliko je osobama s invaliditetom te\u0161ko u\u010diti.”
\n“Volio bih da poka\u017eu da nije u redu ostaviti nekoga s invaliditetom da stoji u autobusu.”
\n“Volio bih da se na TV-u igramo, u\u010dimo.” “Volio bih vidjeti vijesti na znakovnom jeziku.”
\n\u201c…da saznamo vi\u0161e o sporta\u0161ima s invaliditetom. Kako su do\u0161li tu gdje jesu.\u201d (UNICEF, 2013.)
\nKako do pozitivnih promjena?
\nU partnerstvu s organizacijama osoba s invaliditetom poduzeti sveobuhvatan pregled svih zakona kako bi se osigurala njihova uskla\u0111enost s relevantnim standardima UN-a i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Svi relevantni zakoni i propisi trebali bi uklju\u010divati zabranu diskriminacije na temelju invaliditeta. Omogu\u0107iti u\u010dinkovite pravne odgovore na slu\u010dajeve gdje nalazimo kr\u0161enja prava osoba s invaliditetom i osigurati da su isti dostupni djeci, obiteljima i skrbnicima. Provoditi kampanje podizanja svijesti i edukativne kampanje za javnost kao i za odre\u0111ene skupine stru\u010dnjaka\/stru\u010dnjaka s ciljem prevencije i rje\u0161avanja de facto diskriminacije osoba i djece s invaliditetom. (UNICEF, 2018.)
\nIzvori: www.humanium.org\/en\/children-with-disabilities<\/a>; http:\/\/www.edf-feph.org\/childrens-day-2016-the-voices-of….<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada govorimo o djeci s te\u0161ko\u0107ama u razvoju onda govorimo o jednoj od najvi\u0161e marginaliziranoj skupini u dru\u0161tvu. Ova su djeca suo\u010dena sa svakodnevnom diskriminacijom u vidu negativnih stavova, nedostatka adekvatnih politika i zakonskih regulativa, a ta ista prava uklju\u010duju i pravo na zdravstvenu za\u0161titu, obrazovanje i uklju\u010divanje u dru\u0161tvo. Djeca s te\u0161ko\u0107ama \u010desto nemaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":624,"parent":0,"menu_order":0,"template":"template-riznica-prava-single.php","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-623","riznica_prava","type-riznica_prava","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry"],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/riznica_prava\/623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/riznica_prava"}],"about":[{"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/riznica_prava"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/riznica_prava\/623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":626,"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/riznica_prava\/623\/revisions\/626"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/624"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/centarvrijednost.com.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}