Menu

Riznica prava

Djeca s invaliditetom i njihova prava

Kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju onda govorimo o jednoj od najviše marginaliziranoj skupini u društvu. Ova su djeca suočena sa svakodnevnom diskriminacijom u vidu negativnih stavova, nedostatka adekvatnih politika i zakonskih regulativa, a ta ista prava uključuju i pravo na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i uključivanje u društvo. Djeca s teškoćama često nemaju ni pristup kulturnim ili slobodnim aktivnostima ili informacijama i podršci o reproduktivnom zdravlju, seksualnosti i drugim područjima koja su ključna za besprijekornu integraciju u društvo te rast i razvoj u odrasloj dobi. (UNICEF, 2018.) Uključivanje osoba s invaliditetom kao i djece s teškoćama te stvaranje ne diskriminatornih prava potrebno je uključiti u sve politike i planove. To se odnosi i na obrazovne sustave koji trebaju promicati inkluziju osiguravanjem prisutnosti, sudjelovanja i postignuća sve djece, uključujući djecu s teškoćama u razvoju. (Jerome Bickenbach, 2011.) Prvi međunarodni ugovor koji izričito priznaje prava djece s teškoćama u razvoju je Konvencija UN-a o pravima djeteta gdje se načelo nediskriminacije odražava se u članku 2. Konvencije o pravima djeteta koji izričito zabranjuje diskriminaciju na temelju invaliditeta: „Države stranke će poštovati i osigurati svakom djetetu prava navedena u ovoj Konvenciji... bez diskriminacije bilo koje vrste, bez obzira na djetetov…invaliditet…ili drugi status”. (Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima djeteta iz 1989., članak 2.) Članak 23. Konvencije o pravima djeteta upućuje na obvezu država stranaka i priznaje da dijete s mentalnim ili fizičkim teškoćama ima pravo uživati pun i pristojan život, u uvjetima koji osiguravaju dostojanstvo, promiču samopouzdanje i olakšati djetetovo aktivno sudjelovanje u zajednici. Dok članak 24. (Zdravlje i zdravstvene usluge) Konvencije o pravima djeteta; navodi da svako dijete ima pravo na pristup osnovnom medicinskom liječenju. Konvencija usvaja široku kategorizaciju osoba s invaliditetom i ponovno potvrđuje da sve osobe sa svim vrstama invaliditeta moraju uživati sva ljudska prava i temeljne slobode. Sve odredbe Konvencije odnose se na djecu s teškoćama u razvoju kao i na odrasle osobe. Opća načela uključuju poštivanje razvojnih sposobnosti djeteta i prava djeteta na očuvanje vlastitog identiteta. 33 države članice u Latinskoj Americi i na Karibima 31 ratificirale su CRPD; od kojih je 24 ratificiralo i CRPD i njegov Fakultativni protokol (Alliance, International Disability, 2015.) Zahtjevi za najboljim interesom djeteta i sudjelovanjem same djece u donošenju odluka posebno su važni za djecu s teškoćama u razvoju, čiji su interesi i glas podcijenjeni. Članak 24. Obrazovanje - odražava jasnu predanost načelu inkluzivnog obrazovanja kao cilju. Članak se također bavi specifičnim potrebama djece s teškim i složenim senzornim oštećenjima za pristup specifičnim potporama učenju kao što su znakovni jezik, Brailleovo pismo i pomagala za slabovidnost. Podrška svoj djeci s teškoćama u razvoju mora biti individualno prilagođena i osigurana resursima u smislu vremena i osoblja. (Jerome Bickenbach, 2011.) Kada imamo društvo koje nije inkluzivno imamo društvo koje je puno društvenih i kulturnih barijera koje se moraju ukloniti jer moramo eliminirati predrasude, diskriminaciju i stigmu. Primjerice, nedostatak sudjelovanja u javnim tribinama posljedično rezultira nevidljivošću djece s invaliditetom dok milenijski ciljevi razvoja većinom ne uključuju osobe s invaliditetom. Kao rezultat toga, osobe s invaliditetom, koje čine 15% svjetske populacije i obično su među najsiromašnijima među siromašnima, i nisu u potpunosti imale koristi od mnogih programa razvoja i humanitarnog djelovanja. (UNICEF, 2018.) Zatim je tu i činjenica kako je seksualno i reproduktivno zdravlje djevojaka s invaliditetom daleko od ispunjenja normi; to je povezano s nedostatkom pristupa zdravstvenim uslugama i zdravstvenim informacijama. Važno je za navesti i da djeca s teškoćama u razvoju imaju gotovo četiri puta veću vjerojatnost da će doživjeti nasilje nego djeca bez invaliditeta. Stigma i predrasude vezane uz invaliditet, kao i prepreke u okolini, djeci s teškoćama u razvoju znatno otežavaju odlazak u školu radi pristupa zdravstvenoj skrbi ili sudjelovanja u zajednici. (Svjetska zdravstvena organizacija, 'Nasilje nad odraslima i djecom s invaliditetom', 2012.) Kako djeca s invaliditetom žele biti percipirana: “Volio bih vidjeti gluhu djecu na televiziji. Nikad ih nisam vidio.” "Volio bih vidjeti vijesti o sportu za osobe s invaliditetom, ima mnogo igara za gluhe osobe." "Volio bih vidjeti vijesti o tome kako napraviti manje stepenica i više rampi..." "Volio bih vidjeti dokumentarac o djetetu koje teško hoda." "... stvari koje su stvarnije i informativnije, jer mnogi ljudi ne znaju za te probleme." "Volio bih vidjeti čak i predsjednika kako pomaže osobama s invaliditetom, jer mislim da sada ne pomaže nama." "Volio bih da pokažu koliko je osobama s invaliditetom teško učiti." "Volio bih da pokažu da nije u redu ostaviti nekoga s invaliditetom da stoji u autobusu." "Volio bih da se na TV-u igramo, učimo." "Volio bih vidjeti vijesti na znakovnom jeziku." “...da saznamo više o sportašima s invaliditetom. Kako su došli tu gdje jesu.” (UNICEF, 2013.) Kako do pozitivnih promjena? U partnerstvu s organizacijama osoba s invaliditetom poduzeti sveobuhvatan pregled svih zakona kako bi se osigurala njihova usklađenost s relevantnim standardima UN-a i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Svi relevantni zakoni i propisi trebali bi uključivati zabranu diskriminacije na temelju invaliditeta. Omogućiti učinkovite pravne odgovore na slučajeve gdje nalazimo kršenja prava osoba s invaliditetom i osigurati da su isti dostupni djeci, obiteljima i skrbnicima. Provoditi kampanje podizanja svijesti i edukativne kampanje za javnost kao i za određene skupine stručnjaka/stručnjaka s ciljem prevencije i rješavanja de facto diskriminacije osoba i djece s invaliditetom. (UNICEF, 2018.) Izvori: www.humanium.org/en/children-with-disabilities; http://www.edf-feph.org/childrens-day-2016-the-voices-of....

Kontaktirajte nas
Centar za razvoj vrijednosti

Udruga Centar za razvoj vrijednosti je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge.